Komunalno stambeno dobro radi, ali grad ostaje bez palmi

Zelenilo, lokalni putevi, javna rasvjeta zavise od rada Komunalno stambenog preduzeća, a ono po ocjeni hercegnovkog lokalnog parlamenta posluje solidno. U gradu sa dotrajalom infrastrukturom, sa malo radnika, lošim navikama stanovnika, nedovoljno novca, osjetan je napredak.

Ovo preduzeće može biti reper drugim društvima sa ograničenom odgovornošću, čiji je osnivač Opština, jer je dostavilo kompletan i detaljan materijal o svim obavljenim poslovima, problemima, planovima. Sve su to ocjene oko kojih su manje-više saglasni odbornici novske Skupštine.

 

Ipak, ostaje niz otvorenih problema, koje ruže lijepo lice grada, a život u njemu čine nesređenim. Gotovo da je izgubljena bitka sa crvenim palminim surlašem. Uprkos tertiranju palmi, injektiranju, dendrohirurgiji, Herceg Novi sve više liči na Šavnik, a ne na mediteransko turističko mjesto, primjećuju iz opozicije.

Mnogo je posla i na održavanju javne rasvjete, a ona “čuvena” led nije ni bila u nadležnosti Komunalno stambenog, koje ima svega 80 zaposlenih. Probem je i nedostatak grobnih mjesta na gradskom groblju.

Direkorka, Jasmina Konjević ističe da se cijene tretiranja palmi i dendndrohirurgije nijesu mijenjale od detktovanja bolesti, odnosno preduzeće nije mijenjalo cjenovnik usluga od 2006. Za mnoge građane je previše 10 eura po tretmanu. Uprkos pomoći resornog Minitarstva zaraza surlašem se i dalje širi. Hercegnovsko Komunalno stambeno je jedino preduzeće na primorju koje je preuzelo borbu sa surlašem, smatrajući to svojom oabevzom, dok u drugim opštinama to rade privatnici.

No, u Herceg Novom još nije riješen tretman–odlaganje zelenog otpada. I dalje ima privremenu deponiju, a nema pozicije za bio drobilicu. Upitno je i odlaganje građevinskog otpada i šuta. Za ljepši grad su bitne i fasade zgrada i kuća, a tu je posao zastao.

Učešće radne snage u troškovima ovog preduzeća je čak 67 odsto, a nabavka materijala samo 15 odsto. Konjević to objašnjava činjenicom da radnici, čija je plata prosječno 540 eura, uglavnom, rade “na mišiće”, kopaju, sade, čiste, kose, te malo toga obavljaju mehanizacijom.

 

Izvor  Radio Jadran